Što Vam Ne Govore o Liječenju Bolesti!

Što Vam NE Govore o Liječenju Bolesti

Što Vam Ne Govore o Liječenju Bolesti!

Bilo bi vrijeme da napišem nešto i filtraciji bubrega s obzirom na to da je toliko važna. Većina nas na dnevnoj bazi uopće ne razmišlja o svojim izlučevinama i što one govore o njihovom zdravlju. Ali ako imate neki zdravstveni problem koji želite riješiti, trebali biste pažnju posvetiti upravo filtraciji bubrega, a evo i zašto.

Zašto urin treba imati sediment?

Ovo što vidite na slici na dnu staklenke je sediment. Taj sediment su otpadi iz organizma poput ostatka mrtvih stanica, virusa, bakterija, teških metala, kemikalija, sluzi, aminokislina, ali ono bitno to su i metabolički otpadi, odnosno kiseline. Sav taj otpad od svake stanice našeg tijela taloži se u limfi. Limfa je tekućina slična krvi, ali bazirana na masti (kolesterolu), a ne vodi kao krv. Takav sastav omogućava limfi da “upije” i  “amortizira” te kiseline i otrove bez da naštete našoj krvi ili stanicama. Ali kada se popune kapaciteti, taj otrov mora nekud izaći.

Primarni je izlaz kroz bubrege!

Naši bubrezi građeni su od milijuna sitnih stanica koje funkcioniraju kao filter, propuštajući neke molekule, a neke ostavljajući na filteru (odnosno vraćajući u krv). Zbog loše hrane, vode, toksičnih lijekova, pesticida… bubrezi se oštete, a tijelo nema toliko vremena i energije čistiti i filtrirati limfu pa ti otrovi ostaju u nama i talože se.

Mogu se taložiti u nekim organima te onda na njima primjetimo simpome “bolesti” ondosno osjetimo da ne funkcioniraju kako bi trebali. I što onda? Onda odemo doktoru, uzmemo još toksičnih lijekova koji potisnu simpome dublje u tkivo, a mi se oslobodimo simpoma… ali to nije riješilo pravi uzrok nego samo posljedicu.

Ako otrovi ne mogu kroz bubrege, probat će i kroz kožu (zato nam znoj smrdi), crijeva, dišni ili spolni sustav, ali najvećim dijelom putem kože. Ali onda se javljaju problemi na koži poput prištića, ekcema, psorijaze itd. što nitko od nas ne želi. Nešto više o tome možete pročitati u ovom članku.

Bubrezi i limfa

Kao što ne možemo zamisliti krvožilni sustav bez srca tako ni limfni sustav ne ide bez bubrega!

Glavni eliminacijski organ za limfu (75% naše tekućine u tijelu) jesu bubrezi. Svaka “bolest” u korijenu ima lošu funkciju bubrega. A ovisno o tome na kojoj strani tijela se pojavljuju bolesti, možemo zaključiti da nam je taj bubreg slabiji. Također, ovdje želim napomenuti da ne postoji bubreg viška! Oba bubrega nam trebaju jer svaki filtrira svoju stranu tijela.

Limfni sustav možete zamisliti kao kupaonicu, krv kao kuhinju, a naš organizam kao kuću. U kući postoje razne prostorije s različitim funkcijama (organski sustavi) pa je tako funkcija kuhinje da hrani ukućane kao što krv hrani naše stanice. Kad ukućani pojedu, moraju ići na wc, tuširati se itd. Kao što kupaonica ukućanima služi za čišćenje i eliminaciju tako i limfa služi stanicama da u nju eliminiraju svoje nusprodukte rada te da ih ona konstantno čisti eliminirajući te produkte iz tijela (kuće).

Što bi se dogodilo da se začepi neka cijev u kupaonici? Smrdilo bi, ukućani se ne bi mogli čistiti, bili bi nezadovoljni i javile bi se bolesti. Isto je i u našem tijelu. Ako taj otrov ne izađe, stanice nisu zadovoljne i počinju slabije raditi, zatim se žile zaštopaju, poslije žila slijede limfni čvorovi, a u tom trenutku već postoji puno simptoma raznih bolesti.

Kako eliminirati taj otpad iz limfe?

Kroz bubrege!

Ali evo i kako povratiti funkciju bubrega. Prestanite konzumirati koliko je moguće više hrane i pića koja oštećuju i smanjuju funkciju bubrega.

  • To su namirnice s puno proteina, svi životinjski proizvodi (meso, mliječni proizvodi, jaja, riba), pogotovo proteinske prahove. U tu kategoriju spadaju i mahunarke. Iako one nešto manje oštećuju bubrege, bilo bi ih dobro izbjegavati dok ne počnete filtrirati. Poželjno je konzumirati aminokiseline (gradivni materijal svih proteina) koje se nalaze u voću, (zelenom) povrću, klicama, orašidima i sjemankama (najbolje namočenim).

  • Žitarice i riža. Tu najviše mislim na pšenicu jer je križana s raznim vrstama da bi se povećao udio proteina. Gluten je također protein koji dosta ljudi smeta, a osim toga pšenica se prije upotrebe jako prerađuje, a u tom procesu gubi i ono malo hranjivosti koje ima. Puno više nutrijenata možemo dobiti od proklijalih žitarica, odnosno njihovih trava. Riža je namirnica koja se također obrađuje te sadrži jako puno arsena. Osim toga obje namirnice jako potiču stvaranje sluzi u crijevima (sjetite se taloga kako se zalijepi na dno posuda kad ih kuhate). Postoje i  neke manje štetne verzije “žitarica” poput prosa, kvinoje, kuskusa i heljde. Njih jedite u iznimno malim količinama, SAMO AKO je to jedini način da ne posrnete za nečim više nezdravim.

  • Kuhana hrana. Odnosno većina kuhane hrane radi štetu za limfu i bubrege, dok recimo kuhano zeleno povrće ne radi ni štete ni koristi. Kuhanjem gubite većinu minerala, a i oni koji ostanu u hrani promijene strukturu, a time i pH namirnica čineći ih kiselim. Tako povezane molekule nutrijenata ne možemo dobro probaviti, absorbirati i iskoristiti, zato su kuhana hrana uglavnom samo kalorije. Osim toga, gubite i elektičnu provodljivost (struju) u hrani koja nam je nužno potrebna za funkciju živčanog sustava. I možda ono najbitnije uništavate enzime u hrani te time otežavate tijelu probavu. Tijelo tada troši svoju energiju na probavu, a ne na eliminaciju te tako dolazite do problema “začepljenih cijevi” u bubrezima.

U istraživanju kako naše tijelo reagira na sirovu i kuhanu hranu istraživači su uočili nešto zanimljivo. Kada bi osoba pojela nešto kuhano kroz 30 minuta bi se povećao broj leukocita (bijelih krvnih stanica) što inače upućuje na infekciju i kroz nekoliko sati bi se smanjivalo. U ovom slučaju to znači da naše tijelo kuhanu hranu prepoznaje kao napadača (npr bakterije, viruse…) i povećava broj vojnika (leukocita). Ovisno o hrani, leukocita je bilo više ili manje. Dok s druge strane, sirova hrana niti jednom nije potaknula imunološku rekaciju, tj. nisu se pojavili znakovi infekcije kao kod kuhane hrane.

Drugi korak je početi jesti pravu hranu za bubrege, ali i cijelo tijelo – sirovu hranu. Znam da je nerealno očekivati da svi počnete jesti sirovo, ali potičem vas da jedete što više moguće. Zamijenite neki obrok u danu sirovim voćem ili salatom. Nakon nekoliko dana probajte još jedan zamijeniti i tako dalje dok ne dođete pretežno na voće i salate. Nemojte kompicirati previše, jedite jednostavno.

Osim toga možete prakticirati post, pogotvo suhi post. Suhi post najviše dopušta bubrezima da se počiste i regeneriraju, a za vas koji ne znate što, kako i zašto možete pogledati snimku radionice baš na temu suhog posta.

Ako imate dodatnih pitanja, javite se na mail putem kontakt forme na ovom linku, a možete i zapratiti YouTube kanal. Ovo nije službeni medicinski savjet niti zamjena za dijagnozu. Ovo je isključivo u edukativne svrhe!

Podijeli s Drugima
Share on facebook
Share on pinterest
Share on reddit
Share on twitter
Share on email
Share on whatsapp